Opština Apatin: Duga tradicija institucionalnog vaspitanja i obrazovanja

Predrasude o tome kako je obrazovanje u većim gradovima kvalitetnije sve je rasprostranjenije. Međutim, prava istina je drugačija. Male opštine, pa i sela, takođe nude izuzetnu osnovu za dalje obrazovanje, a mnoga velika imena iz sveta nauke i umetnosti upravo su rođena i svoje školovanje započela u malim mestima. 

Individualni pristup o kom se toliko govori realno i u praksi može se u potpunosti realizovati samo u selima, zbog malog broja dece u grupama i odeljenjima. Da ne govorimo o srećnijem, sigurnijem i bezbrižnijem odrastanju u malim mestima.
 
Duga tradicija institucionalnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja
 
Opština Apatin može da se pohvali dugom tradicijom institucionalnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja, a ono u našim krajevima datira od davne 1881. godine.
 
- Apatin je te davne 1881. godine imao snagu i jačinu, kako u stanovništvu, tako i u inteligenciji. Da ne govorimo o fabrikama koje su odlično poslovale. Tada je osnovano zanatsko društvo, gde su bile ujedinjene zanatlije tog doba i verovatno viđeniji i finansijski stabilniji ljudi. Oni su, zapravo osnovali takozvano društvo zabavišta sa ciljem da se stvore institucije koje će zbrinjavati decu dok roditelji rade. Dakle, mi se svakako možemo pohvaliti dugom tradicijom predškolskog vaspitanja i obrazovanja, a to je u većini delova Vojvodine slučaj. U to vreme počela je da se razvija mreža vrtića, pa i u Apatinu. Počelo je sa jednim, da bi taj broj vrlo brzo bio značajno veći. Tadašnje žene koje su radile u vrtićima zvale su se zabavilje, a u grupama je bilo i do šezdesetoro dece. Vrtić nastaje 1965. godine i najpre se zvao Snežana, ali 1968. godine, odlukom tadašnje režimske prosvetne politike, a koja je smatrala da bajke nisu dobre za život i razvoj deteta, menja ime u ,,Pčelica'', a koje ostaje i do dana današnjeg, priča Biljana Mandić, direktorka PU ,,Pčelica'' iz Apatina. 
 
 
Nekad i sad
 
Mandićeva u apatinskoj Predškolskoj ustanovi radi preko 30 godina, a prvo radno iskustvo stekla je u objektu ustanove u Romskom naselju, gde je radila kao vaspitač pola godine, da bi kasnije prešla u Prigrevicu, gde je kao vaspitač ostala punih 5 godina. Iako je po struci pedagog, to iskustvo joj je, kako sama kaže, bilo dragoceno, a na mesto direktora PU ,,Pčelica'' došla je 1993. godine.
 
- Kada sam ja počinjala da radim, PU  ,,Pčelica'' imala je čak 830 dece. U Sonti smo imali 3 velike vaspitne grupe, u Svilojevu takođe 3, u Kupusini dve. Čak nismo ni imali dovoljno kapaciteta koliko se moglo prihvatiti dece. Ono što je razlika između tog vremena i ovog danas je da se roditelji tada nisu odlučivali da upišu mlađu decu u vrtić. I pre donošenja zakonske odluke, oduvek smo imali decu od 6 godina, a najviše dve godine pred polazak u školu. Servisi su bili većinom bake i deke. Ljudi su mnogo mlađi odlazili u penziju i decu je imao ko da čuva. Danas je sve to drugačije. Dakle, nismo obuhvatali različite uzraste, ali je bilo puno više dece u jednoj generaciji. Prilike su se danas promenile. Roditelji sada decu mnogo ranije upisuju u vrtić, a izgradnjom jaslica značajno smo uvećali broj upisane dece u našu PU, u odnosu na prethodnu godinu, izjavila je Mandićeva. 
 
U Romskom naselju vrtić radi gotovo 40 godina i to je ono što je specifično za opštinu Apatin. Svi objekti PU ,,Pčelica'' su lepo i praktično uređeni i funkcionalni. Danas u apatinskoj Predškolskoj ustanovi ima upisanih 640 mališana. Izgradnja jaslica podigla je broj u odnosu na prošlu godinu kada je ta cifra iznosila 570 upisanih mališana.
 
 
Od Mandićeve, a koja zaista ima dug radni staž u predškolskom obrazovanju, saznajemo da se za poslednje tri decenije suštinski nije promenilo ništa, jer je dete uvek bilo polazište, kako u praktičnom, tako i u formalnom smislu, onako kako dokumenti propisuju. 
 
- Kada sam počinjala da radim, bilo je tematsko planiranje u radu i oduvek se radilo po uzoru na razvijene zemlje koje su imale dobre rezultate u vaspitanju predškolske dece. Zapravo su se tokom godina samo menjali koncepti u smislu filozofije. Menjali su se metodološki pristupi, didaktički pristupi. Do najnovijih osnova programa koji su propsani ove godine u septembru važile su osnove koje su sadržale dva modela rada, a vaspitači su se sami odlučivali po kom će modelu raditi. Sada modeli više ne postoje, izjaviča je Biljana Mandić.
 
Od direktorke PU ,,Pčelica'' saznajemo da danas sve više dece ima problema u govoru. 
 
- Deca danas, nažalost, mnogo sporije progovaraju i nepravilnije govore, jer se sa njima malo razgovara. Deca sve više koriste tablete i telefone, žive sve više u virtuelnom umesto u stvarnom svetu. Engleski jezik se odomaćio, pa to decu zbunjuje. Imamo primera gde deca govore pola engleski, pola srpski, zahvaljujući igricama i televiziji. Da ne govorimo o kvalitetu govora, o bogatstvu rečnika itd. Deci je potrebno puno čitati. Govor je sredstvo i rezultat razvoja. To sve utiče na ukupan intelektualni razvoj, objašnjava Mandićeva
 
Rekonstrukcija objekta u Prigrevici 
 
Svi objekti PU ,,Pčelica'' redovno se održavaju, a u skladu sa mogućnostima, u njih se konstantno ulaže. Ono što je novo, to je uređenje objekta u Prigrevici i dvorišta objekata u Svilojevu i Kupusini.
 
- Opštini Apatin odobrena su sredstva po konkursu Ministarstva zaduženog za demografiju i populacionu politiku, te je u toku adaptacija objekta u Prigrevici. Predškolci su izmešteni u jednu učionicu OŠ ,,Mladost'', jer moraju da idu, dok oni mlađi ne idu celo polugodište, dok se sve ne završi. Rekonstruiše se krov, fasada, postavljaju gasni kotlovi, podovi se sređuju. Mališani iz Prigrevice iduće godine ulaze u potpuno preuređen objekat.
U Kupusini i u Svilojevu od Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine dobijamo rekvizite za igru dece u dvorištima, što ovih dana treba da se realizuje, a što će značajno oplemeniti dvorišta ovih seoskih objekata, rekla je za kraj našeg razgovora Biljana Mandić.
 
OŠ ,,Žarko Zrenjanin'' Apatin - najstarija zgrada sagrađena 1875. godine
 
 
Osnovnu školu ,,Žarko Zrenjanin'' čine četiri objekta sa učionicama i sportska hala. Stara centralna zgrada je sagrađena 1935. godine, nova centarlna zgrada 1979., a sportska hala 1987. godine. Zgrada škole na periferiji, u ulici Žarka Zrenjanina je sagrađena 1930. godine, a najstarija je zgrada muzičke i osnovne škole, sagrađena 1875. godine. Ove godine je renoviran njen spoljašnji deo, kao i hidroizolacija podruma, u kome je nekada bila kuhinja. U školi se nadaju, ako bude mogućnosti, da će preurediti i osposobiti kuhinju, sa mogućnošću spremanja toplih obroka za učenike, kako za đake produženog boravka, tako i za ostale učenike. Ukupna površina zgrada koje pripadaju OŠ ,,Žarko Zrenjanin'' iznosi blizu 12.000 kvadrata, tačnije 11.739 m2. 
 
Preko 1.200 učenika u 49 odeljenja
 
 
Zanimljiv je podatak da je 1979./1980. godine, kada je izgrađen novi deo škole, bilo 2.000 učenika u 72 odeljenja. Nastava se izvodila u devet objekata i radilo se u dve smene. Nažalost, ni Apatin ne zaobilazi loš trend sve manjeg broja dece, te danas imamo 1.205 učenika u 49 odeljenja, a nastava se izvodi u dva objekta. 
 
U apatinskoj osnovnoj školi je zaposleno 120 radnika, od toga je direktno u nastavi njih 78. Nastava je osnovni i najvažniji vid obrazovno-vaspitne delatnosti škole. 
U OŠ ,,Žarko Zrenjanin'' postoji produženi boravak za učenike od 1. do 4. razreda, a koji se odvija u zgradi Osnovne muzičke škole, u dve smene. 
 
Stari dnevnici otišli u zaborav
 
- Jedna od novina je da smo od ove godine u potpunosti prešli na elektronski dnevnik, a što u mnogome olakšava statističke obrade podataka učeničkih postignuća. Cela škola je opremljena kompjuterima, ovde mislim na svaku učionicu, kao i zbornica, a bežičnim internetom je pokrivena cela škola, saznajemo od Sanje Šijan, direktorke OŠ ,,Žarko Zrenjanin''.
 
Nekada ,,Naš život'', danas elektronski časopis ,,Školski''
 
Sarije generacije sećaju se nekada izuzetno popularnog školskog lista ,,Naš život'', a danas OŠ ,,Žarko Zrenjanin'', u skladu sa vremenom u kom živimo, ima elektronski časopis ,,Školski''.
 
- Učenici i nastavnici naše škole imaju priliku da iskažu svoju kreativnost kroz elektronski časopis „Školski“. List izlazi od 2016. godine. Glavni i odgovorni urednici su Vera Pinćir, Snežana Panković i Milena Vojnović. U listu se beleže aktivnosti škole, novine u obrazovno-vaspitnom radu, najznačajniji uspesi, afirmišu pozitivne vrednosti i stvaralački duh, objavljuju literarni i likovni radovi učenika. Kroz tekstove edukativnog karaktera, podstiče se radoznalost učenika i istraživački duh. Sadržajnim i aktuelnim prilozima doprinose i brojni stalni saradnici časopisa: Prirodnjački muzej Novi Sad, Kulturni centar Apatin, Fondacija „Tijana Jurić“. Uredništvo sarađuje i sa ostalim školama apatinske, ali i drugih opština, kao i sa lokalnom zajednicom. Neke od značajnih tema kojima se časopis bavi su, između ostalog, i očuvanje životne sredine, profesionalna orijentacija, računarstvo, promocija knjiga, bezbednost na internetu, bonton, pravopis i negovanje maternjeg jezika, sport, preduzetništvo, biljni i životinjski svet Gornjeg Podunavlja i mnoge druge. Prevashodni ciljevi časopisa su podsticanje kreativnosti učenika, sloboda mišljenja i iskazivanja stavova, razvijanje interesovanja za inovativni pristup u kreiranju i korišćenju edukativnih elektronskih sadržaja, objašnjava direktorka OŠ ,,Žarko Zrenjanin'' i dodaje da se list može preuzeti na zvaničnom sajtu škole.
 
Usavršavanje kadrova
 
- Veliki broj seminara koje organizuje škola, ali i onih koje nastavnici sami odaberu, pomažu da pratimo nove tokove i ostvarimo sve ciljeve i zadatke obrazovno-vaspitnog rada. Nastavnici razmenjuju iskustva na stručnom usavršavanju u okviru svojih aktiva: održavaju se ugledni časovi, predstavljaju nastavni materijali koji su doprineli lakšem savladavanju gradiva, prikazuju se korisni sajtovi, blogovi učitelja i dr. Pre dve godine su nastavnici engleskog i nemačkog jezika držali časove obuke za svoje kolege, a nastavnici informatike ih obučavali za korišćenje kompjutera u nastavi. Ove godine  je 6  naših nastavnika učestvovalo na konkursu "2000 digitalnih učionica".  Na taj način smo dobili 6 laptopova i projektora za nastavu u prvom i petom razredu, što olakšava rad nastavnicima, ali i učenicima, jer imaju mogućnost da koriste digitalne udžbenike  u nastavi. Samim tim, nastava je zanimlljivija i dinamičnija, a deca aktivnija na času, saznajemo od Sanje Šijan. 
 
 
Prvi veliki školski projekti
 
Koliko god tradicija bila važna, sadašnjost nam nameće savremene trendove. Da idu u korak sa savremenim tendencijama razvoja, kao i da su shvatili važnost obrazovanja za preduzetništvo, govori činjenica da je apatinska Osnovna škola prošle godine bila uključena u dva velika projekta. 
 
- Prvi veliki školski projekat pod nazivom ,,Preduzetništvo u osnovnoj školi'' vodi nastavnica hemije Vinka Deak. U okviru vannastavnih aktivnosti, ona je prošle godine sa svojim učenicima pokrenula proizvodnju sapuna. Ove godine su pokrenuli proizvodnju krema i parfema. Na ovaj način pripremamo naše učenike da se prilagode i uspešno funkcionišu u preduzetničkom okruženju. Drugi školski projekat, a na koji smo takođe veoma ponosni, nosi naziv "Čitalići", a vodi ga učiteljica Snežana Panković. Projekat se odnosi na sticanje, razvijanje, negovanje i promovisanje medijske pismenosti kroz jačanje kompetencija u oblastima Čitanje i razumevanje pročitanog i Pismeno izražavanje, ali i razvijanje ličnog i nacionalnog identiteta, razvijanje svesti i osećanja pripadnosti Republici Srbiji, poštovanje i negovanje tradicije i kulture srpskog naroda i nacionalnih manjina, razvijanje interkulturalnosti, poštovanje i očuvanje nacionalne i svetske kulturne baštine. Da smo na pravom putu govori velika zainteresovanost, kako učenika i nastavnika, tako i naših sugrađana koji su svesrdno podržali oba projekta. U okviru projekta Čitalići, po ideji učiteljice Snežane Panković, prošle školske godine (maj 2018.) su organizovane prve Dečje tradicionalne igre. U igrama su se takmičili učenici nižih razreda osnovne škole, njih 240 kao takmičari, a oko 300 učenika kao navijači. Kroz ovaj projekat učenici su razvijali, ne samo sportski i takmičarski duh, pravilan odnos prema pobedi i porazu, već su proučavali i životinje našeg kraja kroz rad na časovima vannastavnih aktivnosti. Projekat su, osim opštine Apatin, podržali i roditelji naših učenika, sportski radnici naše opštine i brojni privrednici, s ponosom završava Sanja Šijan, direktorka OŠ ,,Žarko Zrenjanin'' u Apatinu.
 
 

 


Komentari
Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove 025info redakcije.
Postavi komentar