U Prigrevici, nadomak Apatina, od 4.000 stanovnika ima oko 200 davalaca krvi, a 80 ljudi ima donorske kartice, među kojima su trojica donirali kožu nesrećno stradalim devojčicama.
Mnogo ranije nego što je doniranje organa dobilo značaj u javnosti i zdrastvu, Prigrevčani su započeli akciju doniranja kada je dvoje dece, njihovih sugrađana, stradalo u požaru, pišu Vrečernje novosti.
Od tada je donorske kartice "uzelo" 80 meštana, najviše iz Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi "Mićo Čabdarić", koje je osnovano pre 17 godina.
- Nisam se ni časa premišljao kada sam donirao kožu deci naših sugrađana koja su stradala u požaru. Od nas nekoliko koža je uzeta od trojice, ali, nažalost, one nisu uspele u borbi za život. Donorsku karticu nosim u novčaniku kao ličnu kartu i spreman sam u svakom času da pomognem ne samo zemljacima, već svakome ko bi bio ugrožen, a ja mogu da doniram organe - kaže Milorad Katić (51), koji je pored donorstva već osamdesetak puta davao krv, a prvo davanje je imao sa 19 godina, kao vojnik u Kragujevcu.
- Tada sam odlučio da posle vojske nastavim učešće u ovim humanitarnim akcijama - dodaje Katić, pokazujući svoju donorsku karticu.
U njegovo vreme, kako kaže, u vojsci se za svako davanje krvi dobilo nekoliko slobodnih dana ili izlazak pre roka iz armije, što je bio dodatni motiv da se već tada steknu navike koje se kasnije neguju.

Pre nego što je formirano udruženje "Mićo Čabdarić", krv su davali sporadično, kada je bila potrebna komšijama ili rodbini, ali nisu bili evidentirani u Zavodu za tarnsfuziju krvi Sombor.
- Zbog toga smo 1996. godine formirali Udruženje koje se svakim danom podmlađuje, sa prosekom godina od oko 35, sa sve više žena davalaca, i sa 15 odsto srednjoškolaca i studenata. Godišnje naše društvo, u redovnim i vanrednim akcijama, daje oko 160 litara dragocene tečnosti. Iz Zavoda za transfuziju najčešće nas pozivaju kada im treba RH negativna grupa. Imamo nekoliko starijih članova koji su krv davali više od 100 puta - veli Miloš Tadić, predsednik ovog udruženja, pokazujući na desetine zahvalnica i statua koje su dobili zbog odazivanja na akcije davanja krvi širom Srbije, od Jagodine i Koceljeve do Republike Srpske i Crne Gore.
Tadić napominje da se popularizacija davalaca krvi i donorstva danas sprovodi najviše preko škola.
- U srednjim školama u Apatinu su odnedavno počele akcije Zavoda za transfuziju, što je najbolji put od mladosti da se deca priviknu da ova dragocena tečnost nekome može spasiti život, baš kao i doniran organ - ističe Tadić.
POGREŠNO O DONIRANjU
- Ljudi pogrešno misle da se donorstvo odnosi na uzimanje organa za života, što je slučaj samo u retkim slučajevima, najčešće rodbinskim. Zbog toga je neophodna stalna edukacija, tribine, predavanja, da bi se građani edukovali znajući šta je zapravo pristanak na donorstvo - objašnjava Miloš Tadić.
Katastrofa od firme, i u aleksincu u njihovom novo...
Strajk je nastavljen sve do daljnjeg ...trenutno 1:28...
Sve dok je korona nastava mora biti onlajn.Ona jedno...
Kako ih nije sramota da najavljuju novi talas konjnkturnih...
Da li imam ja prava na tu platu? Posto ocekujem trce...