Danas, 26. oktobra, u 19 časova u Kulturnom centru "Laza Kostić" u Somboru, otvara se izložba našeg velikog slikara Miloša Bajića (1915-1995).
Miloš Bajić je rođen u Resanovcima u Bosni i Hercegovini, a Gimnaziju i Učiteljsku školu završava u Beogradu. Tokom rata je učestvovao u NOB-u, a nakon zarobljavanja je odveden u logor na Banjici, potom i u zloglasni Mathauzen. Slikarstvo je izučavao kod nekih od naših najvećih majstora iz perioda između dva rata, kao što su Petar Dobrović, Milo Milunović, Ivan Tabaković. Posle diplomiranja 1949. postaje asistent kod čuvenog Marka Čelebonovića na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, gde kasnije postaje i profesor, do penzije 1979. godine.
1951. godine odlazi u Pariz i ovo iskustvo ostavlja dubok trag u njemu. Posle tog putovanja se okreće ekspresivnoj figuraciji i ovom stilu ostaje dosledan do kraja svog stvaralaštva. Tako je njegova linija i oštra i gruba, ali i obla kao arabeska, lirski lepršava i surovo izlomljena, oblik je realističan i deformisan, vremenom gotovo sveden na fleku. Bajić važi za jednog od naših prvih apstraktnih slikara, a slika koja ga je uvela u svet apstrakcije je Kotor 1 (1954) i od tog momenta Bajićev odnos prema prirodi se okreće ka granici realnog.
Nikad nije potpuno prešao u apstrakciju, niti je ostao figurativac, uvek je balansirao na granici apstrakcije i figurativnosti, prkoseći zvaničnim postulatima po kojim se slikarstvo razvijalo i živelo. Tako je varirala i njegova tematika, od površine do strukture, od prikaza spoljne manifestacije do suštine, metafizičkog svojstva, od vizije raja do gorčine pakla (o čemu svedoče ciklusi crteža tema iz logora).
Miloš Bajić je izuzetno značajan umetnik domaće posleratne umetničke scene, pionir apstraktnog slikarstva kod nas, tako da ovu vrednu izložbu vredi pogledati.
Danas, 26. oktobra, u 19 časova u Kulturnom centru "Laza Kostić" u Somboru, otvara se izložba našeg velikog slikara Miloša Bajića (1915-1995).
Miloš Bajić je rođen u Resanovcima u Bosni i Hercegovini, a Gimnaziju i Učiteljsku školu završava u Beogradu. Tokom rata je učestvovao u NOB-u, a nakon zarobljavanja je odveden u logor na Banjici, potom i u zloglasni Mathauzen. Slikarstvo je izučavao kod nekih od naših najvećih majstora iz perioda između dva rata, kao što su Petar Dobrović, Milo Milunović, Ivan Tabaković. Posle diplomiranja 1949. postaje asistent kod čuvenog Marka Čelebonovića na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, gde kasnije postaje i profesor, do penzije 1979. godine.
1951. godine odlazi u Pariz i ovo iskustvo ostavlja dubok trag u njemu. Posle tog putovanja se okreće ekspresivnoj figuraciji i ovom stilu ostaje dosledan do kraja svog stvaralaštva. Tako je njegova linija i oštra i gruba, ali i obla kao arabeska, lirski lepršava i surovo izlomljena, oblik je realističan i deformisan, vremenom gotovo sveden na fleku. Bajić važi za jednog od naših prvih apstraktnih slikara, a slika koja ga je uvela u svet apstrakcije je Kotor 1 (1954) i od tog momenta Bajićev odnos prema prirodi se okreće ka granici realnog.
Nikad nije potpuno prešao u apstrakciju, niti je ostao figurativac, uvek je balansirao na granici apstrakcije i figurativnosti, prkoseći zvaničnim postulatima po kojim se slikarstvo razvijalo i živelo. Tako je varirala i njegova tematika, od površine do strukture, od prikaza spoljne manifestacije do suštine, metafizičkog svojstva, od vizije raja do gorčine pakla (o čemu svedoče ciklusi crteža tema iz logora).
Miloš Bajić je izuzetno značajan umetnik domaće posleratne umetničke scene, pionir apstraktnog slikarstva kod nas, tako da ovu vrednu izložbu vredi pogledati.
Katastrofa od firme, i u aleksincu u njihovom novo...
Strajk je nastavljen sve do daljnjeg ...trenutno 1:28...
Sve dok je korona nastava mora biti onlajn.Ona jedno...
Kako ih nije sramota da najavljuju novi talas konjnkturnih...
Da li imam ja prava na tu platu? Posto ocekujem trce...