Apatinske ulice: Prigrevačka - kapija grada

Psiholozi kažu da je vrlo važan prvi utisak kada upoznajete neku osobu, jer često ta prva impresija, određuje naš odnos prema njoj. Slično je i sa gradovima, prvi susret sa gradom u koji ste došli i prva ulica koja vam "poželi" dobrodošlicu, nešto su što vam zauvek ostaje u sećanju ali i nešto što vam može nagovestiti kakav je grad u koji ste došli. Bilo da ste putnik namernik ili ste se sasvim slučajno našli pred Apatinom, dočekaće vas, nekada Lenjinova, danas Prigrevačka ulica, koja predstavlja širom otvorenu kapiju grada.

Vladimir Iljič Lenjin (1870-1924), po kome se ova ulica nekada zvala, bio je istaknuti ruski revolucionar, državnik, pisac, vođa Oktobarske revolucije 1917. godine u Rusiji, osnivač Komunističke partije i Kominterne, tvorac Sovjetskog saveza i totalitarnog komunističkog režima.

Nekada Lenjinova ulica, po ruskom velikanu a danas Prigrevačka po selu u Opštini Apatin. Selu koje se do 1947. godine zvalo Sveti Ivan (Sentivan), kasnije naseljeno kolonistima iz Like i Banije koje sve do danas nosi ime Prigrevica. Ako se malo bolje raspitate, saznaćete da je Prigrevica jedno od najškolovanijih sela u Srbiji, kažu meštani "Iz svake kuće ima neko ko je završio fakultet", takođe, nije mnogima poznata činjenica da je žila tople vode, koja je danas pretvorena u jednu od najpoznatijih banja u Srbiji, Banju Junaković, nekada bila zaštitni znak sela Prigrevica.

Baš kao što nekoliko rečenica nije dovoljno da se dostojno opiše lik i delo Lenjina, tako i Prigrevica zaslužuje mnogo više od nekoliko rečenica.

Prigrevačka ulica u Apatinu predstavlja prošlost, sadašnjost i budućnost ove varoši koja je oslikana u jednoj ulici. Tragovi prošlosti su itekako uočljivi, nemoguće je ne primetiti nekada uspešno preduzeće "Metal". Oni koji pamte "bolja vremena" kažu da je oko 500 zaposlenih na ovom mestu zarađivalo svoje plate, ali je, na žalost, doživelo sudbinu mnogih propalih pa potom i loše privatizovanih preduzeća koja su danas pusta, baš poput našeg "Metala".

Kafana "Točak", još jedan simbol prošlosti, mesto koje je svedočilo mnogim zanimljivim događajima i legendarnim pričama, učenika i profesora "Mašinske škole". Rekli bismo da se na ovom mestu moglo snimiti mnogo filmova poput onog, čuvenog, Šotrinog "Lajanje na zvezde".

Sadašnjost svakako predstavljaju privatne firme koje uspešno posluju u svojim oblastima, poput građevinskog centra "Unna", stovarišta "Feniks", "Džimijeve" autopraonice. Nikako ne smemo izostaviti čuvenu apatinsku kemenorezačku radnju "Đeri", zatim molersko-farbarsku radnju "Alma" i salon nameštaja "Trifke stil".

Pekara, prehrambena prodavnica i automehaničarska radnja, samo upotpunjuju "ponudu" Prigrevačke ulice, a svoj kutak imaju i najmlađi, ograđeno igralište na uglu Prigrevačke i Lovačke ulice.

Mnoge i dan danas buni da li deo od semafora, tj. čuvene kafane "Kod Milojka" prema ulici Marka Oreškovića, pripada ulici Dimitrija Tucovića ili Prigrevačkoj. Ta strana ulice u kojoj se nalaze nekadašnja kafana "Rujna zora", poljoprivredna radnja i vulkanizerska radnja "Tip-Top" pripada Prigrevačkoj ulici, dok Lukoilova pumpa, koja se nalazi preko puta, bar na papiru pripada ulici Dimitrija Tucovića.

Pomenuli smo "Mašinsku školu" tačnije Tehničku školu sa domom učenika. Nismo je slučajno ostavili za kraj, jer upravo ona predstavlja deo ulice koji je vezan za budućnost, a budućnost svakako da jesu mladi i školovani ljudi. Još od 1945. godine na ovom mestu je postojala Industijsko-zanatska škola, preteča današnje Tehničke škole u koju se svake godine upiše a isto tako i maturira, stotinak đaka i to u različitim smerovima, od kuvara, automehaničara, bravara, zavarivača i limara pa do nautičkog tehničara i mašinskog tehničara za kompjutersko konstruisanje.

U sklopu tehničke škole se nalazi dom za 120 učenika, na koji imaju pravo đaci iz sve tri srednje, apatinske škole, kao i sportski tereni sa halom, na kojima su ne tako davno trenirali i fudbaleri apatinske "Mladosti" u najslavnijem periodu postojanja ovog kluba, kada su bez bodova iz Apatina odlazile mnoge ekipe.

Čuveni Matija Bećković u svojoj poemi "Kad dođeš u bilo koji grad" kaže: "kad dođeš u bilo koji grad, doćićeš putem kojim se mora doći" pa tako i ti, slučajni ili putniče namerniče, kad dođeš u grad Apatin, doćićeš Prigrevačkom ulicom, kojom se mora doći.