Moždani udar, ili kako ga u narodu često nazivaju šlog ili moždana kap, ozbiljno je stanje koje za sobom može ostaviti teške posledice, a često dovesti i do smrti osobe. Koliko je moždani udar učestao i opasan, govore i poražavajući podaci da je upravo on treći po redu uzrok smrti u Srbiji, a čak drugi u svetu.
Do moždanog udara dolazi usled delimičnog ili potpunog prekida dotoka krvi u mozak, koji je rezultat začepljenja ili pucanja krvnog suda. Krv, kiseonik i hranljive materije neophodne su mozgu za pravilno funkcionisanje, te bez njih dolazi do odumiranja moždanih ćelija i trajnih posledica u moždanoj funkciji.
Fiziološkim starenjem krvnih sudova oni postaju neelastični i krti, a na njima se nagomilavaju masti i druge materije. Ove nakupine mogu se osloboditi i krvotokom stići do arterije u mozgu, ili se taložiti na mestu stvaranja i stvoriti ugrušak koji sprečava dotok krvi u mozak. Još jedna od opcija je i da sam krvni sud oslabi i pukne, što dovodi do moždanog krvarenja. Na nastanak moždanog udara mogu uticati životne navike, poput pušenja i nezdrave ishrane, ali i različita oboljenja, tipa hipertenzije i aritmije pretkomora.
Kada osoba doživi moždani udar od najveće je važnosti što brže reagovati, jer čak i sekunde mogu napraviti razliku. Hitna medicinska pomoć može spasiti osobu od većih oštećenja, pa se zbrinjavanje pacijenta preporučuje čim se primete prvi znaci šloga. Simptomi koji ukazuju na moždani udar najčešće su konfuznost, slabost, utrnulost ili paraliza dela tela, gubitak ravnoteže, vida, itd. Šanse za preživljavanje povećavaju se ukoliko pacijent u roku od tri sata od prvih simptoma primi adekvatnu terapiju.
Nakon šloga, u zavisnosti koji deo mozga je pogođen, ostaju različite vrste posledica. Uglavnom se ogledaju kroz motorička i senzorna oštećenja na licu i ekstremitetima. Česte su paralize, oštećena motorika ili gubitak osećaja u nekom delu tela. Pacijent može izgubiti širinu vidnog polja, ali i potpuno oslepeti. Neretko se dešava da izostane i mogućnost govora, iako se baš ovaj simptom najčešće poboljša vremenom.
U zavisnosti koje su posledice moždanog udara, oporavak može trajati kraće ili duže, a podrazumeva se angažovanje velikog broja stručnjaka - od fizijatra do neurologa. U Srbiji je dostupno nekoliko ustanova u kojima se vrši rehabilitacija pacijenata, odnosno gde se primenjuje fizikalna medicina nakon što im se stanje stabilizuje. Međutim, u svakoj od njih postoji lista čekanja i zakazivanja, te se obolelima često preporučuje privatna fizikalna terapija.
Katastrofa od firme, i u aleksincu u njihovom novo...
Strajk je nastavljen sve do daljnjeg ...trenutno 1:28...
Sve dok je korona nastava mora biti onlajn.Ona jedno...
Kako ih nije sramota da najavljuju novi talas konjnkturnih...
Da li imam ja prava na tu platu? Posto ocekujem trce...